Poslovanje poduzeća obilježeno je korištenjem mnogih informacijskih i aplikativnih rješenja koja su nužna za njegovo normalno funkcioniranje. Komunalna poduzeća pa tako i poduzeća koja se bave isporukom vodnih usluga nisu u tom smislu drugačija. GIS je neizostavan sudionik današnjeg poslovanja mnogih djelatnosti. Njegova je primarna uloga sustava za potporu odlučivanju poduzeća, zatim vođenja geografskog i atributnog položaja cjelokupne infrastrukture, te centralna geografska aplikativna točka povezivanja drugih informacijskih sustava. Ovaj sustav podupire i uvelike povezuje tradicionalne poslovne funkcije i dijelove komunalnog poduzeća, te kroz svoje sučelje daje mogućnost prikaza podataka na grafičko vizualan način na koji prije nije bilo moguće. Tako obogaćeni podaci odnosno informacije imaju jednu novu podatkovnu dimenziju, te se daju koristiti kao dopuna klasičnim izvješćima poduzeća. GIS horizontalno povezuje poduzeće integracijom svakodnevnih poslovnih procesa u pojedinim radnim jedinicama, te također povezuje i u vertikalnom smislu, dijeljenjem informacija dionicima poduzeća koji donose planove poslovanja kako strateške tako i operativne.

Nadalje ovaj sustav je jedna od osnova analitičkog i poslovnog vođenja infrastrukture komunalnog poduzeća, njihovih obilježja, trajnosti te njihove dotrajalosti, te uz potporu tradicionalnim izvješćima vrlo efikasno odgovara na pitanja u kojem trenutku poduzeti potrebne intervencije radi postizanja ekonomičnosti i svrsishodnosti samog sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Misija geo-informacijskog sustava je uloga potpore odlučivanju i planiranju u poduzeću, evidencija stvarnog sustava vodoopskrbe i odvodnje, te njegova preslika s ciljem njegove opravdanosti i ekonomičnosti. Geo-informacijski sustav predstavlja digitalnog blizanca stvarnog sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Promatrani period odnosi se na vrijeme poslovanja komunalnog društva prije uvođenja geo-informacijskog sustava u poslovanje poduzeća 2008 godine. U ovom periodu postoji klasičan analogni sustav u kojem se vode podaci o infrastrukturi, te njihove osobine. Važno je napomenuti da ovakav sustav vođenja podataka koji je zahvaćao navedeno razdoblje nije bio niti pogrešan niti loš u smislu vođenja analitike geo-informacijskih podataka. Prednost ovakvog vođenja podataka ogleda se u vremenskom okviru u kojem se sustav nalazi te je potpuno svrsishodan i predstavlja osnovu ili temelje na kojem je građen moderan geo-informacijski sustav.

Može se zaključiti njegova nužnost u vremenu i preduvjet je modernom sustavu.

Klasičan sustav katastra infrastrukture podrazumijeva klasične evidencije infrastrukture na topografskim odnosno katastarskim kartama. Klasičan sustav infrastrukture temeljen je na osnovnim informacijama koje su dostupne o infrastrukturi te položaju infrastrukture. Vođenje podataka na klasičan način povlači za sobom više nedostataka koji su opće prihvaćeni u predmetnom periodu. Najvažniji nedostatak odnosi se na fizičko propadanje materijala odnosno tematskih karata za koje se mora osigurati prostori i ormari sa klimom koja je pogodna za čuvanje materijala a sve u skladu sa pravilima za čuvanje arhivske građe. Sljedeći nedostatak klasičnog vođenja infrastrukture je nemogućnost umetanja mnoštva potrebnih podataka odnosno atributa ili osobina na jedno područje odnosno na jednu tematsku kartu. Razlog tomu je što nije moguće na karti prikazati svu potrebnu infrastrukturu sa svim potrebnim podacima. Posljedica toga jest odvojeno vođenje različitih infrastruktura na dupliciranim kartama što je povećava potrebu za klasifikacijom i prostorom za čuvanje tematskih karata. Važan nedostatak koji se između ostalog pojavljuje u predmetnom periodu je i nedostatak tehnologija koje se odnose kako na komunikaciju. Time se pojavljuje manjak izmjene informacija o samoj infrastrukturi budući su zone vodoopskrbe izdvojene iz uprave samog poduzeća. Često se događa da informacije na ovaj način ne stižu do odgovorne osobe za vođenje evidencije o infrastrukturi. Također se pojavljuje nedostatak prilikom izmjene podataka o infrastrukturi što iziskuje tiskanje novih topografskih karata sa ponovnom evidencijom tako izmijenjene infrastrukture ili raznim popravcima na postojećim podlogama što povećava mogućnost gubitka same građe.

Geo-informacijski sustav ima sljedeće korisnike.

• Administrator sustava.
• Napredni korisnici.
• Ostali korisnici.
• Korisnici izvan poslovnog sustav poduzeća.

U evidenciji Geo-informacijskog sustava se trenutno nalazi 165.057 objekata i 1.759 km raznih linijskih objekata.